dinsdag 23 oktober 2007

Bosanska kahva

Usred rijeci kahva moramo izgovoriti aspiracijski glas (h) i tu nam zatrepti dah. Kahva je izvomo arapska rijec koju su Bosnjaci prigrlili u cjelini, dok su je zapadnoeuropski jezikoslovci, ili nakrnjili iz bacivsi glas (h), ili su za etimologijom posegnuli u pradomovinu kahve, u abesinsku pokrajinu Kaffa, a onda je ortografski iskomplicirali (coffee, engl., Kaffée, njem.). A upravo taj glas (h) mami govomiku dah i docarava hlapivu aromu ovoga halal pica.

U zivotu Bosnjaka i Bosne u cjelini kahva ima svoju nezamjenjivu ulogu. Ako je bosanski lonac nacionalno jelo, bosanska kahva je nacionalno pice. Stoljecima su Bosnjaci stva rali kult kahve usavrsavajuci pijenje, mljevenje, pecenje (kuhanje), sluzenje i pijenje kahve do najsuptilnijih detalja. Kahva je postala integralni dio svih drugih obicaja, ali i samoj sebi svojstven obicaj. Zato o kahvi nije moguce voditi racionalan razgovor lisen emocija.

Danas nam kahva u Bosnu dolazi iz cijelog svijeta, mozda najvise iz Latinske Amerike (Brazil) gdje se gaje raznolike sorte i gdje kahva cini znacajnu stavku u nacionalnoj ekonomiji. Pa ipak, kako je u Bosnu prva kahva stigla s dolaskom Osmanlija, vrlo je moguce da je bila africkog (Abesinija), ili jos prije Azijskog porijekla poznata kao "moka" (mocca) po arapskoj luci Mocha na ulazu u Crveno more. Gajila se, kao i danas, u Jemenu odakle se transportirala i stizala u Bosnu do nasih pradjedova i pranena koji su pripremu i pijenje razvili do osebujnog kulta.

Prije nase Bosne kahva je vec sredinom 16. stoljeca "osvojila zemlje Bliskog i Dalekog istoka", a u srednjovjekovnoj Turskoj sasta janje oko kahve ugrozilo je do tada ustaljeni drustveni zivot dzemata, pa je sultan selim Drugi poveo, a sultan Murat cetvrti nastavio godine 1633. borbu protiv opasnog konkurenta. Medutim, ova "nevolja" s Orijenta ubrzo je zahvatila Europu gdje nicu luksuzne kavane, ali i kafici u kojim je obican svijet mogao uzivati u ovom carobnom napitku. Dolazi do povremenih zabrana, ali i hvalospjeva poznatih pjesnika (Kafféekantate poznatog skladatelja J, s. Bacha posvecena je kahvi).

Priprema

Priprema kahve pocinje przenjem i mljevenjem, a tek se onda pece (kuha). Danas se smatra da samo mjesavine vise sorti kahve mogu dati optimalnu aromu, pa svaki proizvodac ima svoju tajnu mijesanja u odredenim omjerima. Umjeren sadrzaj kofeina kao i zanosnu aromu daju najbolje mjesavine.
Za ukus Bosnjaka kahva mora ostati acik (svijetla) jer samo tako zadrzava trazenu boju i aromu. U kucu gdje se kahva redovno preprzi kahvopije nerado svracaju , a domacina i domacicu smatraju osobama kojima nedostaje ukusa. Takve susrecemo obicno na selu, dok ih u urbanim sredinama skoro nema. Tome uvelike pridonosi siromastvo sela. Bosnjak s tradicionalno istancanim okusom priznaje samo jedan nacin pripravljanja, a to je pecenje prave bosanske, u Europi poznate kao turske, kahve: Dobro samljevena i taze (svjeze) acik poprzena kahva zaspe se u vec malo zagrijanu dzezvu. Kljucalom vodom (ukropom) iz serbetnjaka se zatim zalije (ali se ne prepuni), dobro promijesa i vrati na vatru da se "digne" do vrha dzezve, no ne smije prekipjeti. Nakon sto kratko "odstoji" da se slegne, ljeva se u findzane (salice). secer i mlijeko se serviraju posebno i dodaju po zelji. Bosnjak voli jaku crnu kahvu, malo zasladenu. Time dokazuje da drzi do sebe i do svog drustvenog statusa. Samo osobe s jakim razlozima, rezignirane zbog starosti, odstupaju od tog pravila. Po tome kakva vam je kahva ispecena i servirana, mozete zakljuciti koliko vas domacin cijeni i voli. Jaka crna kahva govori vam u prilog, a "tanka" odaje, izmedu ostalog, i domacinovu rezerviranost i skrtost. Zapadnim svijetom danas dominiraju espresso i filterkahva, Bosnjaci koje tamo sretnete, a peku i piju pravu bosansku kahvu, dokazuju svoj dobar odgoj i smisao za cuvanje tradicionalno dobrog ukusa, kao svoju emotivnu vezu s rodnom Bosnom. I zapamtite;
samo ce vam tabijatli (uredna) osoba ispeci i ponuditi pravu bosansku kahvu.

Pribor za kahvu, kahveni takum

Mozda jos do prije nekoliko desetljeca pribor za pripremanje i serviranje kahve nazivao se "kahvenim takumom". U takume ne spadaju sis (prianj) niti kahveni mlin, ali ih kao vazne moramo spomenuti. I sis i mlin imaju svoj originalni bosanski dizajn. Tradicionalni kahveni takum cine, na prvom mjestu, vrlo smisljeno i estetski oblikovana dzezva, zatim secerluk (secernica ili doza), te findzani. Mangala, iako nije dio takuma, bila je u svakoj boljoj kuci dio oba veznog ugodaja, narocito zimi, na cijoj su lugom zapretanoj zeravici dzezva s kahvom i ibricic (dzezvica posebnog dizajna) s mlijekom odrzavali potrebnu vrelinu. Kahvenom takumu, koji je bio vecinom od bakra ili mjedi, i ciji je svaki komad oblikovao domaci majstor i ukrasio gravurama (savatom) na vanjskim povrsinama pridavala se velika paznja. Izgled i kompletnost kahvenog takuma otkrivali su ugled porodice, Vodilo se strogo racuna da svaki komad bude savrseno cist, a crveni bakar ili zlatnozuta mjed u svom punom sjaju.

Pijenje kahve svakodnevni obicaj Bosnjaka

Redovno uzivanje crne kahve svakodnevni je ohicaj "otkako je Bosne i Bosnjaka". Kahva sa svojim sadrzajem kofeina je droga koja stvara ovisnost. Ali kahvi se ne mogu pripisati ni jedno od negativnih svojstava ostalih droga poput alkohola. duhana, heroina, kokaina i njima srodnih opasnih droga. Kahva ne muti razum niti utjece na samokontrolu kao alkohol, niti ima dokaza da se negativno reflektira na potomstvo, a ne ugrozava ni materijalno stanje ni pojedinca niti obitelji. Naprotiv, kahvi se pripisuju mnoga ljekovita i korisna svojstva, a odvikavanje u slucaju nestasice nije bolno ni dugotrajno, ne zahtijeva lijecnicku pomoc niti hospitalizaciju. Radi svojih izvanredno osvjezavajucih osobina koje stimuliraju i fizicki i umni rad, a posebno povoljno djeluju na skladan svakodnevni obiteljski zivot, Kahva je prezivjela sve pokusaje zabrane i etiketiranja da predstavlja drustveno zlo. Domacin je kahvu pio odmah iza sabah namaza koju mu je ispekla vrijedna domacica prije muzevljeva odlaska na posao. Valjalo je rano u carsiju, otvoriti radnju. a u dusi se vec radovao kahvi koju ce u obliznjoj kahvi popiti.....
Do kraja dana popit ce jos bezbroj fildzana s prijateljima i musterijama. Zato se za tradicionalni muski bosanski findzan govorilo da je "ko oko", tako mali da ih se radi drustva moglo popiti nebrojeno mnogo, 2enski fildzan je bio znatno veci, cesto nazivan "cabenskim", jer su hanume, u pravilu, pile tanju kahvu, obicno s mlijekom. drzeci findzan u jednoj a kocku secera u drugoj ruci, grickajuci je i zaljevajuci gutljajima gorke kahve. Musafira ili domaceg namjemika obicavalo se odmah ponuditi taze pecenom kahvom bez pitanja, jer je kahva bila razmjerno vrlo skupa, pa je svako u bilo koje doba bio horan za findzan-dva kahve. Poslovi su se obavezno utanacivali uz kahvu i prijateljski razgovor. Rijetko se odmah spominjao posao, nego se uzivalo u eglenu s izgledima da ce se ugovoriti i dobar posao. Kroz taj naizgled beskonacni eglen svaka je strana nastojala procijeniti svoga sugovomika, njegovo stanje i karakter, te zakljuciti o smislu ili besmislu zakljucivanja posla. Na svim proslavama (mevludima, hatmama, sunetlucima i drugim blagdanskim sohbetima), (sjedeljkama, sije1ima) pekla se i posluzivala i jaka i tanka kahva, ovisno o zeljama i ukusima gostiju, pa ponekad i o njihovom ugledu i utjecaju. Findzane s kahvom dijelio je obicno momak ili djevojka iz kuce. Drzeci lijevom rukom veliku tablu s punim findzanima a drugu ruku polozenu na srce, pocinjao je dijeliti s desne strane onim sto sjede na seciji (dugi uski otoman s minderom i tvrdim jastucima na koje se moglo nasloniti, a pruzao se duz zida) a zatim mladima koji su se raskomotili na bosanskom cilimu zivih boja i s dobro poznatim bosanskim sarama.
Bilo je jos bezbroj prigoda u kojima se obavezno pila kahva. Po carsiji brojne kahve (kavane, kafane) bile su u odredeno doba dana ili noci pune, iskljucivo muskih gostiju, a zamor uz sporadicno srkanje, kao i miris kahve i topiina prostorija cinili su ozracje kahve neodoljivo privlacnim.

Prostorno je bosanska kahva bila relativno mala prostorija u vrhu koje je bio smjesten kahveodzak (ili kahvedzak) s gorucom vatrom u bosanskom "sporetu" ili (nekoj vrsti kamina), pred kojim je sjedio kahvedzija okruzen dzezvicama,(vidi crtez) tablama i findzanima, spretno i brzo pekuci kahve i dijeleci ih, ponekad i nestrpljivim, gostima, Ako ste kad zavirili u jednu od tih bosanskih kahvica, morali ste primijetiti kako je poneki gost punim dlanom obgrlio svoj findzan s kahvom, kao da na neki nacin uziva u topiini ove "salice bez drska" (kako neki jabandzija. dosavsi u Bosnu s cudenjem uskliknu). Zato pravi meraklija (koji zna uzivati) radije pije iz findzana bai radi tog prisnog dodira s jos vrucom kahvom u njemu. Ako vas prijatelj ili jednostavno poznanik pozove na kahvu, bilo u carsiji ili svojoj vlastitoj kuci, nemojte niposto poziv lahkomisleno odbiti, jer biste ga mogli ozbiljno uvrijediti. On vas ne zove da bi vas jednostavno pocastio kahvom ("kupiti nekome kahvu" kako "neuljudno" kaku Amerikanci), nego radi toga sto je zeljan s vama razgovora, zeli vam se mozda izjadati, pitati za savjet ili cuti vase misljenje, ili jednostavno zeli s vama eglenisati (slobodno razgovarati o svemu i sva cemu bez straha da cete ga ogranicavati). Ako u tom casu niste nikako u mogucnosti prihvatiti poziv, morate navesti debele razloge i povesti racuna da to ispravite s tim sto cete tog prijatelja sto prije pozvati na kahvu s istom namjerom.
Pravi Bosnjak u ta vremena, koja imamo na umu dok ovo pisemo, bio je krajnje obrazli, obziran i pazljiv postujuci i znanog i neznanog, stalno pazeci da se nekome ne zahateri, svojim postupkom ne zamjeri. Na nasu veliku zalost, taj je vakat i ta vremena su odavno za nama. Pa ipak, ostala je i nada u bolje!

Biljeske
Kahveni mlin ima oblik izduzenog valjka. Kuciste mu je od mjedi a zrvanj od prvokiasnog kaljenog celika. Najboije mlinove su pravili majstori u Gornjem Vakufu, bili su u cjelini rucne izrade i prakticki vjecni, s hesprijekomim meljackim ucinkom. Medutim, za potrebe kahvi u bosanskim kasabama kahva se tukla" cuskijom u stupi od tresnjeva panja na dnu kojega je bilo zabijeno topovsko dzule (kugla). Miris taze tucene kahve razlijegao se bosanskim carsijama i bio istovremeno neodoljiv poziv na kahvu u neku od brojnih kahvica.

prof. Edib Muftic

Geen opmerkingen: